Kako se razlikuju vina po količini šećera?

Kako se razlikuju vina po količini šećera?
Kako se razlikuju vina po količini šećera?
Možda ste se ranije zapitali kako nastaju ružičasta vina ili pak je li pluteni čep bolji od navojnog, a sada ste u potrazi za novim informacijama kako biste još više obogatili svoje znanje o vinskome svijetu.
Na red je došao detaljniji uvid o količini sladora (šećera) u vinu. Razlika između suhog i polusuhog vina je upravo u količini šećera tj. neprovrelog šećera u moštu. Svako grožđe sadrži drugačiju količinu šećera koje ovisi o vrsti, uvjetima u kojima ono raste kao i samom vremenu berbe. Za vrijeme fermentacije, kvasac pretvara šećere iz soka u alkohol, no jedan dio šećera ipak ostaje - to je upravo neprovreli šećer.
Ugrubo možemo sva mirna vina podijeliti u 4 skupine po količini šećera u litri vina:
- suha vina sadrže do 4 grama,
- polusuha vina sadrže od 4 do 12 grama,
- poluslatka vina sadrže od 12 do 50 grama i
- slatka vina sadrže od 50 grama i više.
Također vrijedi naglasiti da i tu postoje određene iznimke vezane uz povećanu količinu kiselina u vinu, ali prethodna podjela može služiti kao izvrsna smjernica za razumijevanje.
Jeste li se možda ikada zapitali koliko šećera može sadržavati jedna čaša vina? Raspon je zapravo poprilično velik. Ovisno o sorti vina, jedna čaša vina može sadržavati manje od 1 grama šećera, ali brojka može biti i dvoznamankasta. Crvena, bijela i desertna vina imaju različitu razinu količine šećera dok su pjenušava vina i njihova kategorizacija sadržaja sladora priča za sebe.
Na razini uprosječenih vrijednosti možemo reći da crveno vino ima najmanje šećera, zatim bijelo, pa desertno. Desertno vino je često toliko slatko da sadrži gotovo 16 puta veću količinu šećera nego crveno i 8 puta veću količinu nego bijelo vino te se s razlogom se zove - desertno.
Čaša crvenog vina u prosjeku sadrži oko 1.12 grama šećera, no sve ovisi o tipu vina odnosno načinu vinifikacije. Crveno vino proizvodi se od tamnijeg grožđa, obično tamnocrvenog ili čak crnog. Tijekom procesa fermentacije, koža ostaje na grožđu te ona u vinu ostavlja spoj gorkog okusa. Također uzrokuje da vino ima tamnocrvenu boju i razlog je zbog kojeg crveno vino ima više zdravstvenih blagodati.
Čaša bijelog vina u prosjeku sadrži oko 1.73 grama šećera, što ponovno ovisi o samom vinu. Za razliku od crvenog vina, bijelo se grožđe ljušti prije postupka fermentacije. To znači da su antioksidansi i druge blagodati povezane s kožicama grožđa manje izražene. Uklanjanje kože također znači da je bijelo vino najćešće sadrži manje kalorija kao i udjela alkohola.